|
STARI PRILOZI - 1998.-2006.
|
Pregled događanja u fizici 2003. godine
Na više web siteova nudi se pregled događaja u fizici i znanosti. Neki traže
najznačajniji događaj, neki samo nude izbor po područjima, dok neki preporučaju na što
treba obratiti pozornost u ovoj godini.
pripremio: S. Milošević, IF Zagreb, siječanj 2004.
|
Ususret 2005. godini - Svjetskoj godini fizike
2005. godina trebala bi biti Svjetska godina fizike. Tu inicijativu Europskog fizikalnog društva (EPS), kojoj
se pridružila Međunarodna unija za temeljnu i primijenjenu fiziku (IUPAP) nedavno je podržao i UNESCO. U očekivanju
rezolucije UN-a u čitavom svijetu započinju se pripreme za njeno obilježavanje.
pripremio: S. Milošević, IF Zagreb, 26. listopada 2003.
|
Pregled događanja u fizici 2001. godine
Na više web siteova nudi se pregled događaja u fizici i znanosti. Neki traže
najznačajniji događaj, neki samo nude izbor po područjima. Što je stvarno "hot" možda se može zaključiti
tek pregledom top lista proteklih pet godina. Zasad evo samo pregled linkova.
Mala ikonica predstavlja sliku nebule Mz3, udaljene oko 3000 svjetlosnih godina snimljene pomoću Hubble
teleskopa izvor.
pripremio: S. Milošević, IF Zagreb, 1. siječnja 2002.
|
CRTICA O URANU
Uran je radioaktivni teški metal od velikog značaja za današnju civilizaciju.
Osim u vezi s nuklearnim gorivom, u formi "osiromašenog urana" uvukao
se u svakodnevni zivot.
Zato je dobro naučiti o njemu nešto više. Gdje ga sve ima? Koja su mu svojstva i
utjecaj na čovjeka? Kako se mjeri njegova prisutnost? Tko to kod nas radi?
Potražite u ovom prilogu.
pripremila: Jasminka Senčar, IMI Zagreb, veljača 2001.
|
PREGLED DOGAÐANJA U FIZICI 2000. GODINE
Vrijeme je inventura i pisanja godišnjih izvještaja, izbora najboljih i stvaranja top lista.
Vrijeme je i za neka pitanja. Što se događalo u fizici u protekloj godini? Može li se dobiti kakav uvid u to
kamo ide fizika, na temelju informacija s interneta? Ili još jaèe pitanje:
što je fizika danas? Ovo je kratak pokušaj
pregleda vijesti u jednoj bogatoj godini, koji možda može pomoći u stvaranju osjećaja
na putu traženja odgovora. Nadam se, također, da nekima može pomoći u traženju građe za maturalne radove, ili pak
nekome tko želi u vidu popularnih članka ili predavanja razraditi neku od tema.
pripremio: S. Milošević, IF Zagreb, 14. siječnja 2001.
|
Kvantna elektrodinamika u optičkom rezonatoru
Kvantna elektrodinamika u optičkom rezonatoru jedan je od važnih ogranaka
moderne atomske, molekularne i optičke fizike u kojem se proučava međudjelovanje
svjetlosti i tvari. Posljednjih godinu dana obilježilo je nekoliko izuzetnih eksperimenata
u tom području, namečući potrebu za pojašnjenjem nekih osnovnih pojmova kao što je
npr. spontana emisija, pojam koji je nepotpuno opisan u školskim udžbenicima.
pripremio: Slobodan Milošević, IF Zagreb, 5. srpnja 2000.
Superosjetljivi detektori na bazi optičkih rezonatora
Znanstvenici s NIST-a izradili su superosjetljivi detektor za koji se očekuje
da će moći prepoznati pojedinačnu molekulu (npr. nekog eksploziva), bakteriju ili virus i do 100
puta većom osjetljivošću od dosad poznatih detektora.
Metoda se temelji na postavljanju uzorka na ultraglatku površinu silicijske kocke koja ispunjena laserskim
svjetlom predstavlja optički rezonator (OR). U biocavity laseru, razvijenom u Sandia laboratoriju,
uzorak (npr. kancerogeno tkivo) ubacuje se pak u optički rezonator samog poluvodičkog lasera.
U oba slučaja uzorci znatno utječu na svjetlosnu propusnost OR-a, što omogućava
izuzetnu osjetljivost uređaja.
pripremio: Slobodan Milošević, IF Zagreb, 25. lipnja 2000.
|
Fizika na pozornici
Tri su vodeće europske znanstvene institucije (CERN, ESA i ESO) započele
opsežan program popularizacije fizike "Physics on Stage" (PoS) u sklopu Europskog
tjedna znanosti i tehnologije 2000., koji će se održati u mjesecu studenom u
sjedištu CERN-a. Pored toga Njemaèko fizikalno društvo (DPG) uz potporu svog ministarstva
proglasilo je godinu 2000. godinom fizike.
pripremio: Slobodan Milošević, IF Zagreb, 4. lipnja 2000.
|
Da li studirati fiziku?
Ako ste u četvrtom razredu srednje škole, u ovo doba godine
konačno treba odlučiti da li ići raditi ili
nastaviti studirati i što u tom slučaju odabrati. Da li studirati fiziku?
Ako vam je već takvo pitanje palo na pamet, moj odgovor svakako je DA!
No za one koji dvoje, ali i za one koji su već odlučili, a pitaju se još uvijek, zašto,
ima li to smisla, što bi mogli raditi
jednog dana kad završe studij evo nekoliko linkova i prijedloga za čitanje
kroz dugo ljeto koje dolazi.
pripremio: Slobodan Milošević, IF Zagreb, 5. svibnja 2000.
|
Vrijeme je za realistiènost
Ken Kutaragi, predsjednik kompanije Sony Computer Entertainment ovim riječima je najavio PlayStation2 "Mi želimo
ponuditi zadovoljstvo izvan svake ljudske imaginacije!" Èime je to PlaySation izazvao histeriju miliona kupaca širom
svijeta i zašto se ova vijest našla i na našim stranicama?
pripremio: Petar Pervan, IF Zagreb, 10. travnja 2000.
|
Top lista dogaðaja u fizici u 1999. godini.
Kraj jedne godine i početak nove vrijeme je kad se rade razni pregledi i
izbori. Pročitajte koji su deset najznačajnijih događaja 1999. godine u
fizici prema Physics News Update.
pripremio: Slobodan Milošević, IF Zagreb, 4. siječnja 2000.
|
Je li vrijeme samo iluzija?
Pojam vremena svakako je nešto što ne zaokuplja samo fizičare, a da se o
njemu razmišlja već u srednjoj školi svjedoče pitanja i diskusija na e-školi
u rubrici Fizika Svemira "Zašto postoji dimenzija vremena?").
Fizičar Julian Barbour tvrdi: "Vrijeme je samo iluzija"!!
pripremio: Slobodan Milošević, IF Zagreb, studeni 1999.
|
Opažanje pojedinačnih fotona bez uništenja
Teorija kvantne fizike, pored izuzetne uspješnosti u opisu atomskog i
subatomskog svijeta, rezultirala je i nizom konceptualnih problema
(dvojna valno-čestična priroda tvari, problem lokalnosti nelokalnosti,
problem mjerenja) oko kojih se već sedamdesetak godina vode bogate fizikalne
i filozofske rasprave. Tijekom godina stvarani su mnogi "zamišljeni"
eksperimenti u nastojanju razjašnjavanja tih problema.
Danas, upotrebom lasera, hladnih atoma i atomskih stupica, neki od
zamišljenih eksperimenta postaju dostupni u stvarnosti i predstavljaju temelj
razvoja novih područja fizike.
pripremio: Slobodan Milošević, IF Zagreb, listopad 1999.
|
Spora svjetlost
Zadnjih je mjeseci toliko značajnih događaja u fizici da se teško odlučiti
kojega treba posebno istaći. No objava grupe danske fizičarke, Lene
Vestergaard Hau, s Rowland Instituta za znanost u Cambridgeu, Massachusetts, USA,
o usporavanju svjetlosti pri prolasku kroz ultrahladnu atomsku paru, na
brzinu od svega 17 m/s, svakako odskače od svega ostalog po svojoj
bizarnosti i dalekosežnosti (Nature 18, Feb. 1999, p. 594).
pripremio: Slobodan Milošević, IF Zagreb, ožujak 1999.
|
Tamna tvar
Jedna BBC-jeva televizijska serija čije emitiranje je ovih dana započelo na HRT-u (Svemir Stephena Hawkinga),
nekoliko zapaženih popularnih članaka (New Scientist i Scientific American), i
posjet dvojice kolega s IRB-a, tragača za egzotičnim česticama - aksionima
(za što im trebaju koherentni fotoni), našem laserskom laboratoriju na IFS-u, povod su za ovaj napis.
Tamna tvar povezuje sva tri navedena događaja.
pripremio: Slobodan Milošević, IF Zagreb, siječanj 1999.
|
Plavi laser
Shuji Nakamuri, iz Nichia Chemical Company, Japan, pošlo je za rukom ono
čemu su težile stotine znastvenika i deseci najmoćnijih kompanija širom
svijeta - proizveo je lasersku diodu koja emitira plavu svjetlost!
Da se radi o događaju koji će utjecati na mnoge aspekte našeg života već u
skoroj budućnosti - pročitajte u ovom članku.
pripremio: Slobodan Milošević, IF Zagreb, listopad 1998.
|
Nobelova nagrada za 1998. godinu
Kraljevska Švedska Akademija Znanosti dodijelila je zajedničku Nobelovu
nagradu za fiziku za 1998. godinu profesoru Robertu B. Laughlinu sa
Sveučilišta Stanford u Kaliforniji, SAD, profesoru Horstu L. Störmeru sa
Sveučilišta Columbia u New Yorku i Bell Laboratories, New Jersey, SAD,
te profesoru Danielu C. Tsuiju sa Sveučilišta Princeton u Princetonu, New
Jersey, SAD.
pripremio: Berislav Horvatić, IF Zagreb, prosinac 1998.
|
Nanotehnologija - ključna riječ za 21. stoljeće
Prije dvadesetak godina K. Eric Drexler sada pri Sveučilištu u Stanfordu
potaknuo je razvoj molekularne nanotehnologije koja se temelji na konceptu
kontrole pozicioniranja atoma i ostvarenja samoumnožavanja molekularnih
strojeva. Ako se ostvare neke od njegovih ideja mogli bi jednog dana imati
superkompjutere džepne veličine ili, u medicini, sićušne molekularne
mehanizme koji bi mogli popravljati bolesne stanice.
pripremio: Slobodan Milošević, IF Zagreb, svibanj 1998. Rev. studeni 2007.
|
Novi teški atomi
Pogledajte u svoj periodni sistem elemenata i vidjet ćete da on vrlo
vjerovatno završava s atomom rednog broja 94 ili u najboljem slučaju 103.
Ali, ljudima su poznati atomi sve do rednog broja 112. Ti novi, teški atomi su djelo ljudskih ruku.
Ono što je nekad bio san alkemičara danas je stvarnost. U nekoliko laboratorija na svijetu fizičari
su u stanju kreirati nove atome, kakvi u prirodi ne postoje.
pripremio: Slobodan Milošević, IF Zagreb, travanj 1998.
|
Rođenje atomskog lasera
Da i atomi imaju svojstva vala znalo se od samog nastanka teorije kvantne
fizike. Ali sve do nedavno, valna svojstva atoma su bila više stvar teorije
nego nečega što bi imalo praktične efekte. Da je moguće proizvesti uređaj
koji nije izvor koherentne svjetlosti nego koherentnih atoma, vijest je koja
je uzburkala znanstvenu i onu širu javnost.
pripremio: Slobodan Milošević, IF Zagreb, travanj 1998.
| |
|
